Bendžamin Sigel, zvani Bagzi, bio je jedan od najvećih američkih gangstera iz vremena prohibicije, sklon nasilju i brutalnim ubistvima, postao je čuven i kao osnivač grada kocke - Las Vegasa
Bendžaminu Sigelu ništa kriminalno nije bilo strano. Ni iznude ni pljačke, posebno ne ubistva. Nadimak Bagzi, koji nije mogao da podnese, zaradio je zbog odlučnosti da se uvek baci u vatru i nonšalantno ponaša i posle najjezivijih zločina. Visok, sa čuperkom crne kose, zavodljivih plavih očiju i uvek u najskupljim modelima izazivao je uzdahe mnogih lepotica. Za razliku od svojih kolega sa one strane zakona, Bagzi je uživao u publicitetu i na vrhuncu svoje "karijere" dosegao status holivudskih zvezda. Najviše će, ipak, ostati upamćen po pretvaranju pustinjskog, prašnjavog gradića Las Vegasa u omiljeno stecište kockara sa svih meridijana.
Poznanstvo sa Lučanom
Sigel je rođen i odrastao u siromaštvu u jevrejskoj doseljeničkoj porodici iz Ukrajine koja se skrasila u Njujorku. Njegov otac je radio u industriji odeće, a njegovi prihodi nisu bili dovoljni da se prehrani sve brojnija porodica. U svojim dečačkim promišljanjima Sigel je odlučio da nipošto ne pođe očevim stopama: mora postići više, mora se obogatiti. Sa drugarom iz ulice Moiem Sedvejem počeo je da uzima reket uličnim prodavcima. Jedan od dečaka bi zatražio dolar od prodavca, a kad bio ovaj odbio, drugi bi polio robu kerozinom i zapalio je. Sledeći put nisu imali nikakvih problema sa "naplatama"!
U to vreme Bagzi je upoznao Mejera Lanskog, još jednog dečaka iz iseljeničke porodice, koji je želeo da prošlost ostavi za sobom i zgrne veliki novac. Postoje brojne priče kako su se njih dvojica sreli. Po najpopularnijoj verziji Sigel je u svojim momačkim danima odlazio kod prostitutke koja je radila za Lakija Lučana, ali joj nije plaćao usluge. Lučano se razbesneo zbog toga, sačekao da mladić ponovo poseti prostitutku, zatekao ih na delu i počeo da ih tuče. U tom trenutku u sobu je ušao Lanski i prekinuo raspravu. Od tada su njih trojica, navodno, bili najbolji drugovi. Po mišljenju biografa Roberta Lejsija, posebno snažno prijateljstvo razvilo se između Lanskog i Bagzija.
- Violentan i iracionalan, velikodušan i šarmantan Beni Sigel bio je naprosto pun života i ta u njemu urođena bujnost bila je nedostižna Majeru Lanskom. Benijev osmeh obarao je s nogu, a kad se naljuti čovek se skameni od straha - zaključio je biograf.
Njih dvojica zajedno su uzimali reket i organizovali kockarske igre na ulici, ali ujedno i planirali ozbiljnije i isplativije poduhvate. Lično Laki Lučano im je otvorio vrata "ozbiljnog posla". Kada mu je bilo 18 godina završio je u zatvoru zbog trgovine heroinom i morfijumom. Kada je izašao iz zatvora, jedino o čemu je razmišljao bilo je kako da se osveti čoveku koji ga je ocinkario policiji. Tada stupaju na scenu Lanski i Sigel. Njihov zadatak bio je da otmu cinkaroša (sina jednog bruklinskog policajca) i pobrinu se da više nikada ne ugleda svetlost dana. Posle svog prvog ubistva Sigel se osećao nepobedivo i sa svojim kolegom u zločinu fokusirao se na igre na sreću i organizovane pljačke. Stekao je reputaciju veštog napadača, kako u potezanju noža, tako i u klasičnom pesničenju. U to vreme Sigel je upoznao Estelu Krakover, koju će oženiti 1927. godine. Tri godine kasnije Estela na svet donosi devojčicu Milisent, a mnogo godina kasnije drugu ćerku Barbaru.
Uživao da ubija
Činilo se da Sigel i njegova momčadija uživaju u zločinima koje čine. Jedan njujorški detektiv rekao je "da će za sitne pare polomiti ruku nekome koga u životu nisu videli".
- Nepoznatog čoveka bi ubili za manje od 50 dolara. Ako mi verujete, Bagzi je najviše voleo da sam obavi posao. Nije ga zadovoljavalo da izdaje naređenja i prikuplja novac. Uživao je da ubija. Trnci bi ga podilazili kad bi video da njegove žrtve pate, stenju od bola i umiru.
Prohibicija
Sa Lakijem Lučanom Bagzi i Lanski sve više ulažu u njujorške kladionice i potplaćuju policajce i političare. Zakon o prohibiciji iz 1920. godine otvorio je, međutim, do tada neslućene mogućnosti američkoj mafiji. Policija je uglavnom žmurila na bujanje zabačenih lokala i noćnih klubova u kojima su se točile litre alkohola, a prohibicija postala plodno tle za zgrtanje ogromne količine novca. Tadašnji moćni bos podzemne imperije Arnold Rotštajn tražio je pouzdane ljude za unosan biznis sa alkoholom i našao ih u Lučanu, Lanskom i Sigelu. Poslednja dvojica su već razvili posao sa iznajmljivanjem transportnih kamiona, što je bila odgovarajuća fasada za švercerske radnje.
U Njujorku tog vremena dve sicilijanske mafijaške familije godinama su vodile ljutu bitku za prestižnu titulu bosa nad bosovima. Oko 1931. godine Laki Lučano je dobio zeleno svetlo za pristupanje Marancanovoj porodici, a sa njim i drugovi poput Benija Sigela, pod uslovom da odrade ubistvo prvog čoveka suparničke familije Maserija - gazda Džoa. Lučano je lično ugovorio ručak sa gazda Džoom u njegovom omiljenom restoranu na Koni Ajlandu. Legenda kaže da su posle ručka zaigrali karte. Usred partije Lučano se povukao do toaleta, nakon čega su u restoran upala četiri naoružana čoveka i izrešetala gazda Džoa. Dok je umirao, u ruci je navodno stiskao asa karo!
Priča se da je za ovaj napad odgovoran Bendžamin Sigel i njegova družina. Ubice je u kolima za volanom čekao Čiro Teranova koji se toliko uspaničio, da su mu se kola stalno gasila. Sigel je izgubio strpljenje, pucao mu u glavu i seo za volan.
Obruč oko njujorških bosova oko 1935. godine sve se više stezao, a Sigel je procenio da je njegova budućnost u Kaliforniji. Kad je sa ženom i dve ćerke stigao u "sunčanu državu", iznajmio je vilu od bele cigle sa ogromnim bazenom. Odmah je obnovio prijateljstvo sa Džordžom Raftom, jednim od drugova iz detinjstva koji je u međuvremenu postao poznati holivudski glumac. Lepuškasti glumac u najvećoj meri doprineo je da se oko Sigela stvori fama i oreol velike zvezde.
- On je veliki čovek sa istoka - govorio je o svom prijatelju iz podzemlja slavni glumac.
Bliske veze sa Holivudom uvele su Bagzija u novi unosan "biznis" - iznuđivao je novac od filmskih mogula. Priča se da je u tom periodu Bagzi imao niz romantičnih avantura sa starletama, ali i prvom platinastom plavušom Holivuda - Džin Harlou.
Brutalno ubijen
Uprkos uvreženom shvatanju, Bagzi nije izmislio Las Vegas, niti je maštao o tome da podigne američki Monte Karlo usred pustinje u Nevadi. Želeo je samo da preuredi nekoliko kockarnica koje su zvrjale prazne u zabitom gradiću. U toj nameri na ruku mu je išla jedna pogodnost koju nije obezbeđivala nijedna druga država. U Nevadi je kockanje bilo zakonom dozvoljeno. Sigel je namerio da gradi luksuzni hotel sa bazenima, ali mu je ubrzo ponestalo novca. Pozajmljivao je od svih prijatelja ogromne sume, uključujući i Mejera Lanskog, Frenka Kostela i Lakija Lučana. Uz ovu "pomoć prijatelja" uspeo je da sagradi hotelski kazino, a izgradnja soba ostavljena je za kasnije. Čitavu građevinu nazvao je "Flamingo", a mnogi su smatrali da ju je nazvao po svojoj novoj devojci Virdžiniji Hil.
U prvo vreme Bagzijeva investicija nije donosila nikakvu dobit. Novac se nije slivao u kasu, a suinvestitori Lanski i Kostelo počinju da gube veru u Sigelova obećanja da će brzo doći do velikog profita. Prvo otvaranje "Flaminga" sa zvučnim imenima Holivuda Klerkom Geblom i Džoan Kraford nije dalo odgovarajući efekat, a uporna kiša naterala je goste da brzo spakuju kofere i napuste kockarnice. Ostavljen na milost i nemilost nekadašnjih prijatelja, Bagzi je očajnički pokušavao da osposobi hotelske sobe za drugo veliko otvaranje. Taj naporan rad najzad se isplatio jer je "Flamingo" ubrzo počeo da donosi zaradu.
Bagzi se vratio u Los Anđeles i pokušao da izgladi odnose sa svojom ljubavnicom Virdžinijom Hil. Uspeo je u tome, ali samo na kratko. Ubrzo su se ponovo razišli, a Virdžinija je otputovala u Pariz. Bagzi je ostao u njenoj kući i opružio se na sofi čitajući "Los Anđeles tajms". Tada je u njega ispaljeno devet metaka! Prvi ga je pogodio u glavu i razneo mu oko, koje je nađeno pet metara dalje od tela, dok su naredna četiri pogodila rebra i pluća. Četrdesetdvogodišnji Bagzi preminuo je od posledica ranjavanja iz vatrenog oružja. Tek posle njegove smrti problematični "Flamingo" počeo je da radi punom parom i donosi neslućene profite. Postao je simbol raskalašnog života i ljudi će sa svih strana navirati da to čudo vide sopstvenim očima.
http://en.wikipedia.org/wiki/Bugsy_Siegel
Bendžaminu Sigelu ništa kriminalno nije bilo strano. Ni iznude ni pljačke, posebno ne ubistva. Nadimak Bagzi, koji nije mogao da podnese, zaradio je zbog odlučnosti da se uvek baci u vatru i nonšalantno ponaša i posle najjezivijih zločina. Visok, sa čuperkom crne kose, zavodljivih plavih očiju i uvek u najskupljim modelima izazivao je uzdahe mnogih lepotica. Za razliku od svojih kolega sa one strane zakona, Bagzi je uživao u publicitetu i na vrhuncu svoje "karijere" dosegao status holivudskih zvezda. Najviše će, ipak, ostati upamćen po pretvaranju pustinjskog, prašnjavog gradića Las Vegasa u omiljeno stecište kockara sa svih meridijana.
Poznanstvo sa Lučanom
Sigel je rođen i odrastao u siromaštvu u jevrejskoj doseljeničkoj porodici iz Ukrajine koja se skrasila u Njujorku. Njegov otac je radio u industriji odeće, a njegovi prihodi nisu bili dovoljni da se prehrani sve brojnija porodica. U svojim dečačkim promišljanjima Sigel je odlučio da nipošto ne pođe očevim stopama: mora postići više, mora se obogatiti. Sa drugarom iz ulice Moiem Sedvejem počeo je da uzima reket uličnim prodavcima. Jedan od dečaka bi zatražio dolar od prodavca, a kad bio ovaj odbio, drugi bi polio robu kerozinom i zapalio je. Sledeći put nisu imali nikakvih problema sa "naplatama"!
U to vreme Bagzi je upoznao Mejera Lanskog, još jednog dečaka iz iseljeničke porodice, koji je želeo da prošlost ostavi za sobom i zgrne veliki novac. Postoje brojne priče kako su se njih dvojica sreli. Po najpopularnijoj verziji Sigel je u svojim momačkim danima odlazio kod prostitutke koja je radila za Lakija Lučana, ali joj nije plaćao usluge. Lučano se razbesneo zbog toga, sačekao da mladić ponovo poseti prostitutku, zatekao ih na delu i počeo da ih tuče. U tom trenutku u sobu je ušao Lanski i prekinuo raspravu. Od tada su njih trojica, navodno, bili najbolji drugovi. Po mišljenju biografa Roberta Lejsija, posebno snažno prijateljstvo razvilo se između Lanskog i Bagzija.
- Violentan i iracionalan, velikodušan i šarmantan Beni Sigel bio je naprosto pun života i ta u njemu urođena bujnost bila je nedostižna Majeru Lanskom. Benijev osmeh obarao je s nogu, a kad se naljuti čovek se skameni od straha - zaključio je biograf.
Njih dvojica zajedno su uzimali reket i organizovali kockarske igre na ulici, ali ujedno i planirali ozbiljnije i isplativije poduhvate. Lično Laki Lučano im je otvorio vrata "ozbiljnog posla". Kada mu je bilo 18 godina završio je u zatvoru zbog trgovine heroinom i morfijumom. Kada je izašao iz zatvora, jedino o čemu je razmišljao bilo je kako da se osveti čoveku koji ga je ocinkario policiji. Tada stupaju na scenu Lanski i Sigel. Njihov zadatak bio je da otmu cinkaroša (sina jednog bruklinskog policajca) i pobrinu se da više nikada ne ugleda svetlost dana. Posle svog prvog ubistva Sigel se osećao nepobedivo i sa svojim kolegom u zločinu fokusirao se na igre na sreću i organizovane pljačke. Stekao je reputaciju veštog napadača, kako u potezanju noža, tako i u klasičnom pesničenju. U to vreme Sigel je upoznao Estelu Krakover, koju će oženiti 1927. godine. Tri godine kasnije Estela na svet donosi devojčicu Milisent, a mnogo godina kasnije drugu ćerku Barbaru.
Uživao da ubija
Činilo se da Sigel i njegova momčadija uživaju u zločinima koje čine. Jedan njujorški detektiv rekao je "da će za sitne pare polomiti ruku nekome koga u životu nisu videli".
- Nepoznatog čoveka bi ubili za manje od 50 dolara. Ako mi verujete, Bagzi je najviše voleo da sam obavi posao. Nije ga zadovoljavalo da izdaje naređenja i prikuplja novac. Uživao je da ubija. Trnci bi ga podilazili kad bi video da njegove žrtve pate, stenju od bola i umiru.
Prohibicija
Sa Lakijem Lučanom Bagzi i Lanski sve više ulažu u njujorške kladionice i potplaćuju policajce i političare. Zakon o prohibiciji iz 1920. godine otvorio je, međutim, do tada neslućene mogućnosti američkoj mafiji. Policija je uglavnom žmurila na bujanje zabačenih lokala i noćnih klubova u kojima su se točile litre alkohola, a prohibicija postala plodno tle za zgrtanje ogromne količine novca. Tadašnji moćni bos podzemne imperije Arnold Rotštajn tražio je pouzdane ljude za unosan biznis sa alkoholom i našao ih u Lučanu, Lanskom i Sigelu. Poslednja dvojica su već razvili posao sa iznajmljivanjem transportnih kamiona, što je bila odgovarajuća fasada za švercerske radnje.
U Njujorku tog vremena dve sicilijanske mafijaške familije godinama su vodile ljutu bitku za prestižnu titulu bosa nad bosovima. Oko 1931. godine Laki Lučano je dobio zeleno svetlo za pristupanje Marancanovoj porodici, a sa njim i drugovi poput Benija Sigela, pod uslovom da odrade ubistvo prvog čoveka suparničke familije Maserija - gazda Džoa. Lučano je lično ugovorio ručak sa gazda Džoom u njegovom omiljenom restoranu na Koni Ajlandu. Legenda kaže da su posle ručka zaigrali karte. Usred partije Lučano se povukao do toaleta, nakon čega su u restoran upala četiri naoružana čoveka i izrešetala gazda Džoa. Dok je umirao, u ruci je navodno stiskao asa karo!
Priča se da je za ovaj napad odgovoran Bendžamin Sigel i njegova družina. Ubice je u kolima za volanom čekao Čiro Teranova koji se toliko uspaničio, da su mu se kola stalno gasila. Sigel je izgubio strpljenje, pucao mu u glavu i seo za volan.
Obruč oko njujorških bosova oko 1935. godine sve se više stezao, a Sigel je procenio da je njegova budućnost u Kaliforniji. Kad je sa ženom i dve ćerke stigao u "sunčanu državu", iznajmio je vilu od bele cigle sa ogromnim bazenom. Odmah je obnovio prijateljstvo sa Džordžom Raftom, jednim od drugova iz detinjstva koji je u međuvremenu postao poznati holivudski glumac. Lepuškasti glumac u najvećoj meri doprineo je da se oko Sigela stvori fama i oreol velike zvezde.
- On je veliki čovek sa istoka - govorio je o svom prijatelju iz podzemlja slavni glumac.
Bliske veze sa Holivudom uvele su Bagzija u novi unosan "biznis" - iznuđivao je novac od filmskih mogula. Priča se da je u tom periodu Bagzi imao niz romantičnih avantura sa starletama, ali i prvom platinastom plavušom Holivuda - Džin Harlou.
Brutalno ubijen
Uprkos uvreženom shvatanju, Bagzi nije izmislio Las Vegas, niti je maštao o tome da podigne američki Monte Karlo usred pustinje u Nevadi. Želeo je samo da preuredi nekoliko kockarnica koje su zvrjale prazne u zabitom gradiću. U toj nameri na ruku mu je išla jedna pogodnost koju nije obezbeđivala nijedna druga država. U Nevadi je kockanje bilo zakonom dozvoljeno. Sigel je namerio da gradi luksuzni hotel sa bazenima, ali mu je ubrzo ponestalo novca. Pozajmljivao je od svih prijatelja ogromne sume, uključujući i Mejera Lanskog, Frenka Kostela i Lakija Lučana. Uz ovu "pomoć prijatelja" uspeo je da sagradi hotelski kazino, a izgradnja soba ostavljena je za kasnije. Čitavu građevinu nazvao je "Flamingo", a mnogi su smatrali da ju je nazvao po svojoj novoj devojci Virdžiniji Hil.
U prvo vreme Bagzijeva investicija nije donosila nikakvu dobit. Novac se nije slivao u kasu, a suinvestitori Lanski i Kostelo počinju da gube veru u Sigelova obećanja da će brzo doći do velikog profita. Prvo otvaranje "Flaminga" sa zvučnim imenima Holivuda Klerkom Geblom i Džoan Kraford nije dalo odgovarajući efekat, a uporna kiša naterala je goste da brzo spakuju kofere i napuste kockarnice. Ostavljen na milost i nemilost nekadašnjih prijatelja, Bagzi je očajnički pokušavao da osposobi hotelske sobe za drugo veliko otvaranje. Taj naporan rad najzad se isplatio jer je "Flamingo" ubrzo počeo da donosi zaradu.
Bagzi se vratio u Los Anđeles i pokušao da izgladi odnose sa svojom ljubavnicom Virdžinijom Hil. Uspeo je u tome, ali samo na kratko. Ubrzo su se ponovo razišli, a Virdžinija je otputovala u Pariz. Bagzi je ostao u njenoj kući i opružio se na sofi čitajući "Los Anđeles tajms". Tada je u njega ispaljeno devet metaka! Prvi ga je pogodio u glavu i razneo mu oko, koje je nađeno pet metara dalje od tela, dok su naredna četiri pogodila rebra i pluća. Četrdesetdvogodišnji Bagzi preminuo je od posledica ranjavanja iz vatrenog oružja. Tek posle njegove smrti problematični "Flamingo" počeo je da radi punom parom i donosi neslućene profite. Postao je simbol raskalašnog života i ljudi će sa svih strana navirati da to čudo vide sopstvenim očima.
http://en.wikipedia.org/wiki/Bugsy_Siegel
Нема коментара:
Постави коментар